Prijavi se

Vijesti

Hrvatski dani osiguranja u Opatiji 2022. (1. dan radnog programa)

Vodeći stručnjaci iz industrije osiguranja raspravljali su o aktualnim trendovima, izazovima ali i najnovijim kretanjima na tržištu hrvatskog i europskog osiguranja – od nedovoljne pokrivenosti gospodarstva i građana osiguranjem od prirodnih katastrofa do regulatornih i poslovnih promjena uvjetovanih inflatornim kretanjima u periodu oporavka od posljedica pandemije

Pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske i Ministarstva financija održano je deveto izdanje međunarodne konferencije Hrvatski dani osiguranja 2022. u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) i partnera. Najveći godišnji događaj osigurateljne struke okupio je gotovo četiri stotine sudionika iz svijeta osiguranja i reosiguranja, regulatora, supervizora i drugih pratećih financijskih institucija s nacionalne, regionalne ali i europske razine koje su uvodno pozdravili Stjepan Čuraj te izv. prof. dr. sc. Maja Mihelja Žaja, izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske.

 

 Ovogodišnje trodnevno izdanje vodeće strukovne manifestacije otvorio je mr. sc. Slaven Dobrić, predsjednik Upravnog odbora HUO-a, istaknuvši: „Mnoge važne teme su pred osigurateljima i stručnjacima iz pratećih industrija budući da smo, kao društvo, još uvijek na začelju Europe po osviještenosti o potrebi za osiguranjem, što je situacija s potresima samo naglasila i na tim promjenama moramo sustavno i svi zajedno raditi, uključujući i državu. Smatramo, naime, važnim da se unutar zakonskog okvira jasno ugradi obveza primjerenog osiguranja imovine i osiguranja od odgovornosti suvlasnika zgrada. Pred nama su i uvođenje eura te aktualna inflacija, dvije makroekonomske promjene koje kao industrija dočekujemo spremni. Očekuje nas i reforma zdravstva gdje želimo imati aktivnu ulogu te potaknuti poslodavce da ugovaranjem dopunskog i dodatnog osiguranja zaposlenicima omoguće financijsku sigurnost i brže ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu, jer bi takav sustav u konačnici rasteretio obvezno zdravstveno osiguranje, kako fizički, tako i financijski.“

 

Nakon službenog otvorenja konferencije, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), dr.sc. Ante Žigman održao je izlaganje u kojemu se osvrnuo na kratkoročne prilagodbe u industriji osiguranja potrebne za dugoročno stabilnije poslovanje, točnije na uvođenje eura, IFRS17 te reviziju regulatornog okvira Solventnost II.

 

„Poslovno gledano, 2021. godina bila je razmjerno povoljna i dobra godina za industriju osiguranja bez većih šokova, poremećaja i rizika. No, geopolitičke tenzije, makroekonomske neizvjesnosti i financijski stres već početkom 2022. pokazali su kako ova godina neće biti jedna od lakših. Stoga je visoka razina kapitaliziranosti i likvidnosti industrije osiguranja dobra zaštita poslovanja cjelokupnog sektora. To je ujedno i dobra osnova za promjene koje očekuju industriju osiguranja u sljedećoj godini, ponajprije uvođenje eura i primjena novog međunarodnog računovodstvenog standard IFRS 17. One će kratkoročno prouzročiti dodatne troškove implementacije, no ono što se ne smije izgubiti iz vida je kako su ti troškovi jednokratni, dok su koristi od ovih promjena dugoročni i sustavni te značajno doprinose stabilnosti cijele industrije osiguranja. Ono što se također nikako ne smije zanemariti su korisnici usluga osiguranja, odnosno potrošači. Društva za osiguranje, kao i ostatak financijske industrije, već snažno rade na financijskom opismenjavanju i informiranju naših građana te pozdravljam njihove napore u nastavku tih aktivnosti“, poručio je dr. sc. Ante Žigman.

 

Članica uprave globalne kompanije AON Reinsurance Solutions, Maria Horalikova održala je predavanje o povećanju otpornosti u slučajevima prirodnih katastrofa navodeći primjere dobre prakse iz susjednih zemalja dok su o temi prirodnih katastrofa u sklopu središnje panel rasprave, ali i o drugim aktualnim tema na tržištu, stavove i razmišljanja razmijenili Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Wiener osiguranja Vienna Insurance Group d.d. koja je tom prigodom istaknula sljedeće: „Iako svaka kompanija mora osigurati svoju dugoročnu stabilnost, za osiguravajuća društva to je posebno važno. Naša želja da građanima pomognemo ostvariti bezbrižnu budućnost, a tvrtkama stabilan rast i razvoj, iziskuje visoku razinu odgovornosti u upravljanju ESG utjecajima. Kako bismo mogli zaštititi ono što je važno danas, kao i ono što će biti još važnije u budućnosti, osluškujemo nove ideje i trendove koji će unaprijediti naše procese i doprinijeti još boljim rezultatima. Vjerujemo kako upravo industrija osiguranja ima veliki potencijal biti ključni nositelj potrebnih promjena na putu prema uspješnom održivom razvoju.“

Marin Matijaca, predsjednik Uprave Triglav osiguranja d.d. dodao je: „Pred industrijom osiguranja u idućem razdoblju još je jedan važan zadatak, a to je angažiran i aktivan rad na financijskoj pismenosti. Cilj je da se naši građani i društvo dodatno potaknu na bolje razumijevanje financijskih proizvoda i usluga koje im stoje na raspolaganju za kvalitetniji i sigurniji život. Upravo iz tog razloga želja nam je povećati gustoću osiguranja kako bi što manji dio građana i gospodarstvenika u Hrvatskoj bio izložen neosiguranim rizicima. S druge strane, važan je i kontinuiran rad na poticanju profesionalizacije djelatnosti osiguranja edukacijom i stručnim usavršavanje postojećih djelatnika u sektoru ali i kroz privlačenje mladih i talentiranih osoba u svijet osiguranja. Primjerice, s pokretanjem specijalizirane akademije o osiguranju mladim bi se polaznicima omogućio kasniji rad u financijski stabilnoj i snažnoj industriji koja nudi široke mogućnosti profesionalnog razvoja. Takav bi pristup cjelokupnoj industriji, dugoročno gledano, osigurao kvalitetne i visokokvalificirane buduće stručnjake.“

 

Sudionica središnjeg panela bila je i Anđela Šutija, predsjednica Udruženja društava za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju (HGK) i direktorica ANO d.o.o. za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju te Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja (HGK) i član Uprave Croatia osiguranja d.d. koji se osvrnuo na spremnost sektora osiguranja da pruži još snažniju stabilnost građanima, gospodarstvu i državi u preuzimanju najrazličitijih rizika. „Osim klimatskih promjena i pandemije koji su značajno utjecali na sektor osiguranja u cijelom svijetu, Hrvatska se suočila i s posljedicama razornih potresa u Zagrebu i na Banovini. Potresi su pokazali ono što pokazuju i statistički podaci već godinama, a to je da je razina osiguranja hrvatskog stanovništva u usporedbi s drugim zemljama u Europskoj uniji nedovoljna. Razumijevanje osiguranja i podizanje financijske pismenosti građana mora zato biti zadaća osiguratelja, ali i države, jer osiguranje nije više samo individualna, nego i društvena odgovornost. Ni period pred nama neće biti bez izazova uzmemo li u obzir samo inflaciju i rast cijena energenata, no i u takvom okruženju razvijeni osigurateljni sektor ostaje temelj otporne ekonomije i upravljanja rizicima te brze reakcije u kriznim situacijama“, zaključio je Vučković.

 

O značajnoj ulozi industrije osiguranja u budućoj reformi zdravstvenog sustava uvodno izlaganje održali su direktor Sektora dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., dr. sc. Mario Bagat i doc. dr. sc. Ane Bobinac s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Glavna okosnica panel rasprave i razmjene mišljenja između Tomislava Dulibića, državnog tajnika Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Deana Klemente Maletića, iz Allianz Hrvatska d.d., dr. med. Tatjane Kujundžić, specijalistice pedijatrije i ravnateljice Croatia Poliklinike kao i govornika iz uvodnog izlaganja također se referirala na predstojeću zdravstvenu reformu. Sudionici panela složili su se kako prostor za unaprjeđenje zdravstvenog sustava postoji te kako bi poticanje poslodavca na ugovaranje dobrovoljnog (dopunskog i dodatnog) zdravstvenog osiguranja omogućilo zaposlenicima kvalitetniju razinu skrbi ali i brže ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu, kao i ostvarivanje prava na skuplje medicinske usluge koje inače ne pokriva obvezno zdravstveno osiguranje što bi, u konačnici, rezultiralo rasterećenjem obveznog zdravstvenog osiguranja.